Christus Rex |
|
Posted: 23 Feb 2018 07:17 AM PST
U njemačkim katoličkim novinama Tagespost objavljen je nedavno članak pomoćnoga biskupa Kölna,mons. DominikusaSchwaderlappa, u kome se tvrdi da se ne smije sudjelovati na Misama koje služe svećenici Bratstva sv. Pija X. jer bi ono bilo u raskolu. Na tu već toliko puta ponavljanu frazu odgovorili su svojim pismima p. Franz Schmidberger, rektor Bogoslovije u Zaitzkofenu i dr. Heinz-Lothar Barth, istaknuti katolički laik. Premda je na tu tvrdnju već više puta odgovoreno (vidi npr. tekstove: Bratstvo sv. Pija X. nije u raskolu; Smiju li vjernici pristupati sakramentima kod FSSPX-a; Odgovor na tekst mons. Vukšića), smatramo da je potrebno također više puta ponoviti istinu kako bi ona bolje sjela na svoje mjesto. Prijevod pisama odgovora prenosimo u nastavku.
Proturječje naspram stajalištu Vatikana
Mogli smo 18. siječnja u Tagespostu pročitati s izvjesnim čuđenjem tvrdnju pomoćnoga biskupa Schwaderlappa da se ne bi smjelo sudjelovati na svetim Misama Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. jer bi ono bilo raskolničko. Taj sud proturječi stajalištu same Svete Stolice u najmanje tri točke:
1. Rim je povodom biskupskih posveta koje je poduzeo nadbiskup Lefebvre 1988. govorio o raskolničkome činu, a ne o raskolu. Takav čin se može teoretski razviti u raskol; u stvarnosti to nikada nije bilo slučaj jer smo uvijek ostali povezani s nasljednikom sv. Petra i uvijek za njega molili.
2. 18. siječnja 2003. napisao je mons. Perl, tada tajnik povjerenstva Ecclesia Dei, u pismu upućenome nekim vjernicima: ,,U strogome smislu možete ispuniti Vašu nedjeljnu obvezu prisustvujući Misi koju služi svećenik Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. (...) Čini se da skromni prilog nedjeljnoj milostinji može biti opravdan“.
3. 27. ožujka 2017. je papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei pod kardinalom Müllerom prema papinom naputku dalo mogućnost mjesnim ordinarijima u (cijelome) svijetu da daju ovlaštenje svećenicima Bratstva za vjenčavanje. U tome slučaju, govori se, treba svećenik Bratstva služiti i Misu za mladence. Bi li dakle Rim svatove kod takvih vjenčanja prisiljavao da sudjeluju na Misi raskolnikā?
Kriva tvrdnja ne postaje ispravnom time da je se često ponavlja kao što to čine naši protivnici. Mogli bi oni, uostalom, svoje snage smislenije upotrijebiti za pobijanje posvuda rastućih zabludāi za novu evangelizaciju, a ne napadati one koji usred koncilske i pokoncilske oluje, po vjetru i snijegu, čuvaju i brane katoličku vjeru.
p. Franz Schmidberger
Bratstvo nije raskolničko
Nadbiskup Schwaderlapp tvrdio je da se ne bi smjelo sudjelovati na sv. Misi Bratstva sv. Pija X. jer bi ono bilo raskolničko. Pri tome priopćenju previđene su sljedeće činjenice:
1) Od pape Benedikta XVI. današnja trojica biskupa nisu više izopćeni.
2) Papa Franjo je ispovijedi kod njihovih svećenika proglasio regularnima i valjanima. Slično vrijedi i za ženidbe koje se sklapaju pod njihovim prisustvom. Ako se taj sakrament koji podliježe obveznoj (kanonskoj) formi može primiti kod Bratstva sv. Pija X. valjano i dopušteno, kako to ne bi vrijedilo za pohod sv. Misi, gdje su (pravne) odredbe manje stroge?
3) Mons. Perl iz rimske Kurije dao je već prije nekoliko godina na jedan upit priopćenje da katolik ispunjava nedjeljnu obvezu kada pohodi bogoslužje koje se ondje služi. Niz kurijalnih kardinala, poput Castrillona Hoyosa, Oddija, Sticklera i prije svega kardinala Ratzingera, pojasnilo je svojedobno da tu nema pravoga raskola.
4) Ima doduše na drugim mjestima sv. Misāpo tradicionalnom obredu, kako to biskup Schwaderlapp naglašava. Ali te mogućnosti su većinom vrlo ograničene – često ona bude samo jednom tjedno. Osim toga, tu nedostaje – osim rijetkih iznimaka – obuhvatnoga pastoralnoga djelovanja, kakvo postoji u prioratima FSSPX-a.
5) Nasuprot biskupovoj tvrdnji, tradicionalna Misa općenito nadilazi reformiranu jer je sakralnija te u njoj jasnije dolazi do izražaja žrtveni značaj. Papa Benedikt XVI. ustvrdio je kao predstojnik Kongregacije za nauk vjere u predgovoru na spomen-zbirku o preminulome liturgičaru Klausu Gamberu (Simandron – der Wachklopfer (ur. W. Nyssen), Köln, 1989, str. 14): ,,Ono što se ponajviše dogodilo nakon koncila, znači nešto sasvim drugo: ...nije se više htjelo nastavljati organski nastanak i sazrijevanje živoga kroz stoljeća, nego se na to mjesto stavilo – prema uzorku tehničke proizvodnje – činjenje, puki proizvod trenutka. Tom iskrivljavanju suprotstavio se Gamber budnošću onoga koji uistinu vidi i neustrašivošću istinskoga svjedoka...“.
6) Prema ,,Katekizmu Katoličke Crkve“ (br. 1399) koji se referira na II. vatikanski (UR 15) je s istočnim, od Rima odijeljenim Crkvama, ,,izvjesno zajedništvu in sacris, dakle u Euharistiji“, pod određenim uvjetima ,,ne samo moguće, nego i preporučljivo“. Ne bi li se trebao, ako se Bratstvo sv. Pija X. (pogrešno) smatra raskolničkim, barem taj nauk na nj primijeniti?
7) U duhovnome sučeljavanju s određenim poteškoćama u sadašnjemu pontifikatu je Bratstvo sv. Pija X. stajalo uzorno uz trajni nauk Crkve. Zašto se krugovi odani vjeri i ubuduće ne bi utekli njihovoj pomoći kada treba, primjerice, braniti svećenički celibat te se boriti protiv ženskoga đakonata? Ne zaboravimo da je utemeljitelj ove zajednice po svome dosljednome držanju sačuvao Katoličkoj Crkvi njezinu starodrevnu latinsku Misu!
dr. Heinz-Lothar Barth
|
