Važno je uočiti razliku između nedjeljnog odmora i služničkih, težačkihposlova,opera servilia i slobodnih poslova,opera liberalia. Primijetimoda crkvena zabrana ne ovisi o svrsi, razlogu zašto se neki posao radi, već o naravisamogaposla. Služničkiposao koji se čini iz ljubavi ili milosrđa zabranjen je nedjeljom, poput košenja susjedove trave ili bojanja garaže, a slobodni poslovi su dopušteni, čak i kada se rade zbog profita, poput slikanja slika za prodaju.
Možda se pitate koja je onda razlika između služničkihi slobodnih poslova i zašto su služničkiposlovi posebno zabranjeni. Sv. Toma Akvinski objašnjava zašto u svojojSummiTheologici(IIa IIae, q. 122, a. 4,ad3).
,,Služničkiposao se zove zbog služenja, robovanja; a ovisnost je trostruka. Jedna po kojoj čovjek služi grijehu; prema Ivanu 8, 34:„Tko čini grijeh, rob je grijehu“, i u ovom slučaju grješni su svi služničkičini. Druga je gdje jedan čovjek služi drugome. Ačovjek ne služi drugome svojim umom, već svojim tijelom. Zbog toga se svi poslovi u kojima jedan čovjek služi drugome zovu služničkima. Treća je služenje Bogu i na taj način se djelobogoštovlja i klanjanja, koji se tiče služenja Bogu, može zvati služničkiposao.“
Očito je da je nedjelja posvećena bogoštovlju i služničkiposlovi u tom trećem smislu ne samo da su dopušteni, negosu obvezni. Također, služničkiposlovi u prvomesmislu grijeha su uvijek zabranjeni, a posebno nedjeljom. Ako su služničkiposlovi u drugomesmislu fizičkih aktivnosti koje su prije radili robovi striktno zabranjeni nedjeljom, to je zato što je zaokupljenost tim stvarima dio kazne za istočni grijeh (Post 3, 19 – „U znoju ćeš lica svojega jesti kruh“)i odvraća dušu od uzdizanja k Božjim stvarima, razmatranja vječnosti, brige za svoje vječno spasenje i o većoj slavi Božjoj. Sa slobodnim umjetnostima je drukčije jer one izražavaju uzdizanje duše irazmatranjeljepote, istinei dobrotena različite načine. Nedjelju stoga treba upotrijebitiza dušu da bi došla doizražajanjezina sloboda daupozna, ljubi i služiBogu ne samo sudjelovanjem u svetoj Misi i crkvenim službama, negoi prakticiranjem i/ili vrednovanjemslobodnihumjetnosti. Moralni teolog Jone je to sažeo na sljedeći način:
,,Slobodni i umjetnički poslovi također su dopušteni: učenje, podučavanje, crtanje, arhitektonsko dizajniranje, igranje, muziciranje, pisanje (tipkanje), slikanje, profinjeno kiparstvo, vezenje, fotografiranje. To su poslovi koji su dopušteni čak i ako se rade za plaću“(Moralna Teologija).
Međutim, može se ponekad dogoditi da čak i slobodne umjetnosti ometaju dušuu štovanju Boga, kada su nemoralne ili prilika za grijeh ili ako je osoba toliko njima okupirana da više ne sudjeluje na Misi niti se brine za svoje duhovne dužnosti. U takvim okolnostima i učenje postaje grješno u nedjelju.
p. Peter R. Scott
Izvor: http://archives.sspx.org/
