Nakon dužeg vremena traženja uspjeli smo Božjom providnošću u Zagrebu pronaći prikladan prostor u kojemu smo mogli uredili bogoslužni prostor – kapelu. Ova je nakana bila toliko važna da smo molili zagovor sv. Josipa – koji je mudro upravljao i brinuo za potrebe svete Obitelji te mu se Crkva utječe u svim potrebama za pomoć Božje providnosti. Zato je njemu kao zaštitniku hrvatske domovine posvećena ova kapela u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu.
Nakon kraćih, ali zahtjevnih radova oko uređenja, uspjelo se urediti prostor za kapelu, a sam datum njezinog otvaranja poklopio se – također Božjom providnošću, upravo s prethodno planiranim posjetom p. Franza Schmidbergera. Ova je podudarnost važnija utoliko što je p. Schmidberger neizmjerno zaslužan za razvoj apostolata u Hrvatskoj te je prigodom svog četvrtog posjeta Hrvatskoj mogao sam blagosloviti kapelu.
Obred blagoslova kapele ili crkve predviđene za javno bogoslužje vrlo je sadržajan i bogat simbolikom – kao i svi tradicionalni obredi. On započinje izvan crkve gdje svećenik najprije blagoslivlja vanjske zidove. Potom se ulazi u crkvu, mole se Litanije sviju svetih te se na kraju blagoslivljaju i unutarnji zidovi crkve. Obred se vršio na latinskome, a u nastavku prilažemo izvadak iz hrvatskog izdanja Rimskog obrednika u kojemu se može pratiti tijek obreda i tekst molitava.
Nakon blagoslova uslijedila je sv. Misa koja se služila po misnom obrascu Zavjetne Mise sv. Josipa, zaštitnika kapele. Misnik je u svojoj propovijedio objasnio značenje crkve kao doma molitve i njezinih pojedinih dijelova koji nas upućuju na božanska otajstva i u kojima primamo hranu za naš duhovni, nadnaravni život. Ona treba biti dom molitve i mjesto u kojemu ćemo crpiti snagu za naš kršćanski život i molimo zato – u zahvalnosti za sva Božja dobročinstva, kao i za trud i doprinos svakog pojedinog vjernika, da ova kapela bude Božja kuća u kojoj će što više duša pronaći taj izvor božanske milosti te tako pridonijeti obnovi i ponovnoj uspostavi Kristovog kraljevstva u našoj domovini.
