Christus Rex |
|
Posted: 21 Feb 2017 10:07 AM PST
Katedra sv. Petra okružena Berninijevom skulpturom u Bazilici sv. Petra u Rimu
I. dio: Uvod u problem
U jesen 2014. godine, ionda opet u listopadu 2015. godine, papa Franjo je sazvao dvije sinode u Rimuda bi se posavjetovao s biskupima iz cijelog svijeta o pitanjima koja se tiču ,,ljudske obitelji“. Rezultat toga je bila posinodalna Apostolska pobudnica Amoris Laetitiaod 19. ožujka 2016. godine na temu ,,Ljubav u obitelji“. Njezino osmo poglavljeotvara vrata praktičnom nijekanju tradicionalne crkvene discipline glede sakramenta braka, a time ujedno dovodi u pitanje i osnovne dogmatske pretpostavke.
Dana 15. rujna 2016. godine četiri kardinala: Burke, Brandmüller, Caffarra i Meisner, poslali su papi privatno pismo u kojem su ga s poštovanjem zamolili da pojasni nedavnu apostolsku pobudnicu po pet spornih točaka pomoću uobičajenog postupka ,,dubia“[,,dvojbe“], drugim riječima, formuliravši pet pitanja koja traže jasni odgovor: da ili ne. Eksplicitna namjera ovog koraka bila je provjeriti može li se smatrati da je tekst pobudnice na označenim mjestima u skladu s moralnim naukom Crkve do danas.
Budući da papa Franjo nije dao odgovor, pet dubija je objavljeno16. studenog. Do danas Sveta Stolica još nije dala očekivani odgovor.
Obrazlažući tu šutnju, u intervjuu objavljenom na LifeSiteNews 19. prosinca, kardinal Burke je izjavio da mora postojati odgovor na dubiju:
,,Jer one se odnose na same temelje moralnog života i trajni nauk Crkve s obzirom na dobro i zlo, s obzirom na različite sakramentalne stvarnosti kao što su brak i sv. pričest i tako dalje“.i
Sa svoje strane, upitan od Andreje Torniellija u talijanskim novinama La Stampa, kardinal Brandmüller je 27. prosinca izjavio:
,,Mi kardinali čekamo odgovore na dubiju, budući da nedostatak odgovora može širokim sektorima Crkve izgledati kao odbijanje da se jasno i izrazito prianja uz definirani nauk“.
Usvjetlu kardinalske inicijative mnoga razmišljanja dolaze na vidjelo. Koliko daleko će ići to bratsko ispravljanje? Iznad svega, koje će biti posljedice toga, u slučaju da ih Franjo odbije uzeti u obzir?
Za Johna Lamonta,iiPapin odgovor se još uvijek čeka, ali se od sada može tvrditi da Franjo uči krivovjerje. To je razlog zbog kojega bi, u slučaju da se ispravak pokaže nedjelotvornim, teološko mišljenje naslijeđeno od sv. Roberta Bellarmina koje predviđa svrgavanjepape koji je pao u krivovjerje, svakako moglo biti rješenje. Tim više jer je, u intervjuu datom Catholic World Reportu19. prosinca 2016. godine, kardinal Burke, pazeći da ne kaže da je Franjo krivovjernik, predstavio ovu Bellarminovu hipotezu kao čvrsti zaključak, ne isključujući mogućnost da bi kolegij kardinala možda mogao donijeti taj zaključak u pogledu činjeničnog stanja.
Pitanje o krivovjerničkom papi, o kojem se relativno malo raspravlja u (skolastičkim) priručnicima teologije, ipak je privuklo pažnju nekih velikih autora.iiiU svakom slučaju pruža materijal za raspravu, koja do danas nije nikada došla do svojih krajnjih zaključaka.
Važno je vratiti se načelima koja uvijek ostaju ista, kroz sve nepredviđene događaje, čak i ako bi njihova primjena mogla na trenutak izazvati poteškoće.
U preostalim člancima u ovoj seriji, istaknut ćemo tri glavna pitanja:
1. Je li moguće da Papa upadne u herezu?
2. Može li se trenutno vladajući papa, Franjo, smatrati heretičnim, upravo zbog onoga što uči u osmom poglavlju pobudnice Amoris Laetitia?
3. Gubi li pontifikat papa koji je upao u herezu ?
Pater Jean-Michel Gleize je profesor u FSSPX-ovoj Bogoslovijisv. Pija X. u Econeu, u Švicarskoj tijekom 20 godina, gdje trenutno predajeekleziologiju. Autor je brojnih članaka u Courrier de Rome, te savjetnik komisije FSSPX-a za doktrinarne rasprave sa Svetom Stolicom.
|
